CIBORIJ U TRŠCIMA (Galovac) - Crkva sv. BartolomejaCrkva sv. Bartola je tijekom obnove u 9. stoljeću dobila ne samo oltarnu ogradu, već i monumentalni šesterostrani ciborij. Ciboriji su samo u izuzetnim slučajevima dokumentirani u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi na prostorima pod upravom hrvatskih vladara. Sigurnije su posvjedočeni samo onaj četverostrani iz Stombrata u Bijaćima te šesterostrani ciborij iz Crkvine u Biskupiji kod Knina. Jedan je četverostrani ciborij podrijetlom najvjerojatnije iz Solina. To su zasad jedina tri objekta na kojima su tijekom 9. stoljeća zasvjedočeni ciboriji na prostorima hrvatske kneževine izvan dalmatinskih gradova.
U svim se navedenim slučajevima objekti s ciborijima mogu neposrednije dovesti u svezu s vladarskim zadužbinama.
Objekt na Crkvini u Biskupiji kod Knina identificiran je kao crkva sv. Marije koja je od 11. stoljeća bila katedrala hrvatskog biskupa, a ranije, tijekom 9. stoljeća mauzolej hrvatskih vladara. Onaj u Stombratima identificira se kao crkva sv. Marte u Bijaćima pred kojim je dux/princeps Muncimir u 892. godini izdao vladarsku ispravu, što, naravno, nije konačni dokaz da je crkva bila vladarskom zadužbinom. Treći ciborij, kojemu smo se založili za njegovo solinsko podrijetlo uklopio bi se u ovo pravilo samim značenjem što ga je Solin igrao u hrvatskoj povijesti u ranom srednjem vijeku.Ako bi se pak i osporilo njegovo solinsko podrijetlo, kako to hoće T. Burić, onda bi evidencija ciborija u hrvatskoj kneževini bila još siromašnija, svega dva primjerka, pa bi i značenje ciborija u Tršcima samo poraslo. U svakom slučaju, saznanje o ciboriju crkve sv. Bartolomeja u Tršcima upozorava na značaj što ga je ovo svetište u povijesnom smislu moglo imati među brojnim drugim predromaničkim crkvama na prostorima hrvatske kneževine.
Pokušat ćemo iz arheološke evidencije istaknuti one pojave koje bi potkrijepile navedenu tvrdnju o posebnom značenju srednjovjekovne crkve u Tršcima. Prva se odnosi na klesarske odlike što ga pokazuje ciborij, a ponajbolje se zrcale u njegovim kapitelima. Pronađeno je na terenu više cjelovito sačuvanih primjeraka kapitela i odmah je uočeno da su vrlo srodni nekim kapitelima pronađenim na Crkvini u Biskupiji kod Knina te na Crkvini u Koljanima kod Vrlike. To su kapiteli rijetko razvijene forme i izrazitog plasticiteta, svakako najreprezentativniji primjerci u hrvatskoj predromanici kakvi su zasad zamjećeni samo na lokalitetima gdje je potvrđena djelatnost tzv. majstora koljanskog pluteja, pa ih stoga valja i pripisati njegovom klesarskom atelieru.
Kako je djelatnost majstora koljanskog pluteja potvrđena zasad samo na dva važna lokaliteta u okolici Knina (Biskupija i Vrlika), od kojih je jedan lokalitet identificiran kao mauzolej hrvatske vladarske dinastije, onda nema sumnje da nazočnost majstora koljanskog pluteja u Tršcima ukazuje i na značaj samog lokaliteta. Konačno, majstor koljanskog pluteja svakako je najkvalitetniji predromanički klesar svojega vremena u hrvatskim krajevima, a što u ocjeni značaja srednjovjekovnog lokaliteta Tršci ima određenu težinu.
